ZHŽ od bogataša postala prosjak

Županija koja je paradigma trećeg entiteta pred potpunim bankrotom. U 10 godina samo rastu dugovanja. Zapadnohercegovačka županija primjer je kako treba funkcionirati ostatak BiH, Ovo je samo dio hvalospjeva koje su na račun vlasti krajem devedesetih prošlog stoljeća izgovarali međunarodni predstavnici vlasti dok je tadašnja garnitura ministara u županijskoj Vladi papagajski ponavljala da njihova županija puni najveći dio proračuna Federacije BiH.

U to vrijeme veći dio FBiH stranim donacijama i kreditnim zaduženjima sanirao je gospodarske i infrastrukturne rane, koje je iza sebe ostavio rat. I taj se poslijeratni oporavak odvijao u sjeni stalnih političkih raskola, svađa, otvorenih prijetnji u većem dijele entiteta. Mirna jednonacionalna hrvatska oaza, Zapadnohercegovačka županija s HDZ-om BiH na vlasti, konformistički bez štrajkova i prosvjeda, godinama je sjedila u županijskim foteljama. Paradigma trećeg hrvatskog entiteta s proračunom od oko 30-ak milijuna KM i minimalnim dugovanjima, potpomognuta apanažama koje su stizale iz prijateljskog Zagreba, s odioznošću je gledala na kredite USAID-a, EBRD-a ili financijsku pomoć UNDP-a... I tada je bilo sumnjivih financijskih transakcija, ali se kritička javnost - sindikati takvom ponašanju nisu protivili sve dok nisu otkrili da je Vlada ZHŽ-a svoje prste uvukla duboko u njihovu lisnicu.

Izborna pobjeda koalicijske vlasti HSP-a BiH, NSRzB-a, i HDZ-a 1990. bila je cijena koju su uljuljkani birokrati iz HDZ-a BiH morali platiti izborne 2006. godine. Deset godina kasnije toliko puta hvaljena Zapadnohercegovačka županije, s dvije stranački različite vlade, ima proračun od 76 i dug od oko 45 milijuna KM. Prema najnovijim podacima Ureda za reviziju federalnih institucija, ZHŽ od svih županija ima najveći dug prema FBiH. Prostor koji je prema svojim prerogativima mogao biti neka vrsta lakmus-papira za stvaranje hrvatskog entiteta, danas grca u gubicima, a političke svađe dovele su županiju na rub bankrota, gdje sindikati policije, zdravstvenih djelatnika, prosvjetara svake godine prijete novim štrajkom.

Stalno rastu dugovanja Kako u Zapadnohercegovačkoj županiji više ne rastu ruže, svjedoči i izjava županijskog ministra financija dana našem listu, u kojoj tvrdi da neki županiju čerupaju kao kokoš, ne pitajući se odakle namaknuti proračunska sredstva. Nelikvidnost županijskog proračuna vidljva je bila s prvim mjesecima ove godine. Ponovno ističu u Sindikatu prosvjetnih djelatnika, nije moguće servisirati uredno razlike plaća i topli obrok i troškove prijevoza. Doprinose za MIO koje je godinama gomila stara vlast sad ne može isplatiti ni nova koalicijska vlada. Posljednje revizijsko izvješće, kao i prethodnih devet koji vodi Ured za revziju FBiH za Vladu ZHŽ-a bilo je negativno.

Boboska.com/VL