Zahvaljujući gosp. Grgi Kozini, Ljubuški portal je za svoje čitatelje pripremio i postavio na Internet dragocjene snimke ljubuških sela Zvirića, Stubice, Studenaca i Hardomilja i njihovih seljaka od prije 50 godina. Brojni će na tom videu prepoznati svoje roditelje, djedove i bake. Život u hercegovačkom kamenu naučio je ove ljude da samo svojim združenim
snagama mogu nešto više postići. Oni su se sporazumjeli pa je mukotrpni život među njima izbrisao razlike i interese.
U filmu sarajevskog Sutjeska filma iz 1964. godine „ Poteci vodo uz brdo“ prikazano je koliko je truda i znoja uloženo kako bi se sagradila hidrocentrala na Zvirićima. Vrli muževi Stubice i Zvirića, nakon što su premostili rijeku što je za njihovu djecu bio velik problem, odlučili su zamijeniti petrolejke i svijeće svjetlom iz električnih zarulja. Predvođeni Mirkom Jelčićem, obratili su se inžinjeru Ismetu Omerbegovići – Ici, koji je u to vrijeme za mještane Hardomilja projektirao viseći most iznad vodopada Čeveljuša, kome su mještani po njemu dali ime Icin most.
Ico je poziv Stubičana i Zvirićana prihvatio i skupa s mještanima dao se na posao. Sami su sve radili, priučavali se i najkompliciranijim poslovima, bez kvalifikacija su postajali i majstori. Dva dana , samo 1000 metara trajalo je spuštanje generatora od puta u Zvirićima do hidrocentrale na Kravici.
Dim lights
Embed Embed this video on your site
Ovaj kratkometražni film iz 1964. autora Sime Klarića i Živka-Žike Ristića, snimatelja Mihajla Murka i montažerke Blanke Jelić, zanimljiv je i što se u njemu može čuti izvorna hercegovačka ganga i pjesme u izvođenju seljaka tih sela uz rijeku Trebižat.
Film završava željom autora da nakon ovog poduhvata, seljaci uspiju izvući vodu sa Trebižata na svoje njive spržene suncem, te stoga i nosi naslov Poteci vodo uz brdo. Nažalost, visoke zimske vode Trebižata uništile su generator hidrocentrale koja je danas zarasla u šikaru, a mještani su morali čekati elektrifikaciju još godinama, te nakon toga slijedi iseljavanje Zvirićana u plodnu Gabelu i okolicu Metkovića. Međutim, njihovi potomci rado se vraćaju i obnavljaju kuće svojih djedova, a mještani Zvirića su i danas primjer složnog i dobro organiziranog sela.
Boboska.com/LJportal
Od prosinca prošle godine najveće grafičko poduzeće u jugoistočnoj Europi GRAFOTISAK iz Gruda je postavilo sebi za cilj smanjiti maksimalno svoje količine otpada iz procesa proizvodnje. Vlasnik Grafotiska Stipan Vranješ tražio je rješenje da se po mogućnosti za sav proizvodni otpad pronađe povratak otpada u kružni ciklus reciklaže.
